itulau_ulu_bg

Tala Fou

Ua atiae e le IIT Roorkee se masini e fai ai piliki feaveaʻi e faʻaaoga ai nila paina

Ua galulue faʻatasi le matagaluega o vaomatua ma le Indian Institute of Technology (IIT) Roorkee, ma ua atiaʻe se masini feaveaʻi e fai ai briquettes mai nila paina, o se tasi lea o mafuaʻaga autū o mu o vaomatua i le setete. O loʻo faʻafesoʻotaʻi e le au ofisa o vaomatua ia inisinia e faʻamaeʻa le fuafuaga.
E tusa ai ma le Forest Research Institute (LINI), e 26.07% o le lautele o le vaomatua e 24,295 sq. km e nonofo ai laau paina. Peita'i, o le tele o laau o lo'o i le maualuga e silia ma le 1000 m i luga a'e o le sami, ma o le fua faatatau o le ufitia e 95.49%. E tusa ai ma le FRI, o laau paina o se tasi o mafua'aga autu o afi i le eleele aua o nila mu e lafoa'i e mafai ona mu ma taofia ai fo'i le toe fa'afouina.
E le'i manuia taumafaiga muamua a le matagaluega o vaomatua e lagolago ai le tipiina o la'au i le lotoifale ma le fa'aaogaina o nila paina. Peita'i e le'i fa'avaivaia lava le fa'amoemoe o le au ofisa.
“Sa matou fuafua e atiina ae se masini feaveaʻi e mafai ona gaosia ni briquettes. Afai e manuia le IIT Roorkee i lenei mea, e mafai ona matou fesiitaʻi atu i van panchayats i le lotoifale. O le a fesoasoani lea mea e ala i le aofia ai o tagata o le nuʻu i le aoina o laʻau coniferous. Fesoasoani ia i latou e fausia se olaga e maua ai tupe,” o le saunoaga lea a Jai ​​Raj, o le Pule Sili o le Puipuiga o Vaomatua (PCCF), o le Taitai o Vaomatua (HoFF).
I le tausaga nei, e silia ma le 613 eka o fanua vaomatua ua faʻaumatia ona o afi tetele, ma e tusa ma le Rs 10.57 lakh le tupe maua ua leiloa. I le 2017, e 1245 eka le aofaʻi o mea ua faʻaleagaina, ma i le 2016 – 4434 eka.
O briquettes o poloka malala ua fa'apipi'iina e fa'aaogaina e sui ai fafie. O masini briquette masani e tetele ma e mana'omia le tausiga masani. O lo'o taumafai le au ofisa e atia'e se fa'ata'ita'iga la'ititi e le tau feagai ma le fa'alavelave o le kelū ma isi mea mata.
E lē o se mea fou le gaosiga o piliki iinei. I le 1988-89, e na o ni nai kamupani na faia le taumafaiga e fa'agasolo nila e fai ma piliki, ae o tau o felauaiga na mafua ai ona lē manuia le pisinisi. Ina ua mae'a ona pulea le setete e le Palemia o TS Rawat, na ia fa'alauiloa ai e o'o lava i le aoina o nila o se fa'afitauli ona e mama le mamafa o nila ma e mafai ona fa'atau atu i le lotoifale mo le itiiti ifo i le Re 1 i le kilokalama. E totogi fo'i e kamupani le Re 1 i van panchayats ta'itasi ma le 10 paise i le malo o se tupu.
I totonu o le tolu tausaga, na faamalosia ai nei kamupani e tapunia ona o ni gau. E tusa ai ma ofisa o vaomatua, e lua kamupani o loo faaauau pea ona liua nila i biogas, ae e ese mai ia Almora, e le o faalauteleina e paaga tumaoti a latou galuega.
“O loʻo matou talanoa ma le IIT Roorkee mo lenei galuega. E tutusa lava lo matou popole i le faʻafitauli e mafua mai i nila ma e mafai ona vave maua se fofo,” o le saunoaga lea a Kapil Joshi, o le pule sili o le puipuiga o vaomatua, Forest Training Institute (FTI), Haldwani.
O Nikhi Sharma o le tusitala sili i Dehradun. Sa galue o ia ma le Hindustan Times talu mai le 2008. O lona tomai faapitoa o meaola ma le siosiomaga. E aofia ai foi faiga faapolotiki, soifua maloloina ma aoga. …siaki faamatalaga auiliili.

 


Taimi na lafoina ai: Ianuari-29-2024

Tu'u Lau Savali:

Tusi lau savali iinei ma lafo mai ia i matou.